27.5.2026
Koliki dio bruto godišnje plaće od 100.000 eura radniku ostane u Europi uvelike ovisi o zemlji u kojoj živi. Prema analizi Euronewsa, istočnoeuropske države najčešće omogućuju veći neto iznos, dok su u zapadnoj i sjevernoj Europi porezi i doprinosi znatno viši.
Porezna opterećenja značajno se razlikuju diljem Europe, a visina prihoda ključan je faktor. Neke zemlje primjenjuju jedinstvenu poreznu stopu, dok druge koriste progresivne sustave, što znači da oni s višim primanjima plaćaju veći udio. Na neto plaću utječe i osobni status, poput toga je li osoba samac, u braku, ima li djecu i slično. Analiza je rađena na primjeru samca bez djece s godišnjim bruto prihodom od 100.000 eura.
Koliko je 100.000 eura u odnosu na prosječnu plaću?
Iako bruto godišnja plaća od 100.000 eura u pojedinim državama predstavlja iznimno visok prihod, u većini Europe riječ je o iznosu koji značajno nadmašuje prosjek. Prema podacima OECD-a za 2025., Švicarska je jedina europska zemlja u kojoj prosječna plaća za samca bez djece prelazi ovu razinu i iznosi 107.487 eura.
Unutar Europske unije najvišu prosječnu plaću ima Luksemburg, s 77.844 eura. U čak 13 od 22 promatrane članice EU prosječne plaće niže su od 50.000 eura, dok je najniža zabilježena u Slovačkoj i iznosi 19.590 eura. U Hrvatskoj je prosječna godišnja bruto plaća prošle godine iznosila oko 24.192 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Bugarska predvodi, Estonija slijedi
U 31 analiziranoj europskoj državi (članice EU-a te Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Norveška i Turska), neto iznos na bruto plaću od 100.000 eura kreće se od 50.750 eura u Belgiji do 86.930 eura u Bugarskoj.
Bugarska je pritom jedina zemlja u kojoj neto prelazi 85.000 eura. Slijede Estonija s 74.400 eura, zatim Češka (72.800 eura), Malta (72.500 eura), Švicarska (70.500 eura) i Cipar (70.300 eura). U tim državama radnicima ostaje najmanje 70.000 eura.
Najveća europska gospodarstva
Među pet najvećih europskih gospodarstava, najveći udio bruto plaće zadržavaju radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje neto iznosi oko 69.900 eura, odnosno gotovo 70 posto. U sredini se nalaze Španjolska (64.200 eura) i Francuska (63.000 eura), dok su ukupna davanja viša u Njemačkoj i Italiji - gdje radnicima ostaje 57.900, odnosno 56.700 eura.
Dno ljestvice
Na samom dnu nalazi se Belgija, gdje od 100.000 eura bruto ostaje svega 50.750 eura. Slijede Danska (51.500 eura) i Švedska (52.000 eura). Među zemljama s nižim neto iznosima su i Austrija (54.200 eura), Slovenija (55.060 eura) i Grčka (56.615 eura), dok su ispod granice od 60.000 eura i Portugal (57.000 eura) te Rumunjska (58.500 eura).
Hrvatska se s neto iznosom od oko 61.000 eura nalazi ispred Poljske (60.225 eura), Nizozemske i Litve (obje oko 60.500 eura), dok je odmah iza Luksemburga s oko 61.500 eura.
Među nordijskim zemljama prednjači Norveška, koja nudi najvišu neto plaću od približno 66.900 eura, značajno više od Finske (oko 62.200 eura), a posebno u odnosu na Dansku i Švedsku.
Istok zadržava više, Zapad i Sjever oporezuju više
Općenito, zemlje istočne Europe omogućuju radnicima da zadrže veći udio bruto plaće od 100.000 eura. Razlog tome su jednostavniji porezni sustavi, niže najviše porezne stope te često ograničeniji doprinosi za socijalno osiguranje.
Nasuprot tome, u zapadnoj i sjevernoj Europi neto iznosi na ovoj razini prihoda obično su niži. Države poput Belgije, Danske, Njemačke, Austrije, Francuske i Švedske karakterizira veće ukupno opterećenje zbog progresivnog oporezivanja, viših doprinosa zaposlenika i dodatnih fiskalnih davanja.
Metodologija analize
Izračun neto plaće složen je jer ovisi o brojnim varijablama i razlikama među poreznim sustavima, koji mogu biti vrlo jednostavni ili iznimno kompleksni. Euronews Business temeljio je procjene na OECD-ovu izvješću o poreznom opterećenju za 2026., podacima iz nacionalnih OECD baza, PwC-ovim pregledima poreznih sustava te drugim relevantnim nacionalnim izvorima.
Primijenjene su porezne stope za 2025. godinu, dok su iznosi u drugim valutama preračunati prema referentnim tečajevima Europske središnje banke na dan 31. prosinca 2025. Analiza ne uključuje dodatne izvore prihoda, pa prikazani neto iznosi predstavljaju približne procjene, namijenjene usporedbi poreznih opterećenja među europskim zemljama.
Najviše porezne stope na dohodak
Maksimalne stope poreza na dohodak za visoka primanja znatno se razlikuju i jasno prate regionalne obrasce. U nordijskim i zapadnoeuropskim zemljama one su najviše, najčešće u rasponu od 45 do 60 posto.
S druge strane, zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Balkan, u pravilu primjenjuju niže porezne stope za najviše razrede dohotka.
Izvor: Index.hr
Pristupite istraživanju plaća
