Već treću godinu zaredom financijska imovina građana raste brže od prosjeka EU-a.
Financijsko stanje hrvatskih kućanstava nastavlja se poboljšavati, zahvaljujući rastu plaća i zaposlenosti. U prvom tromjesečju 2025. ukupna financijska imovina kućanstava dosegla je 107 milijardi eura, što je 1,1 % više nego krajem 2024., a 9,2 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Time su građani u godinu dana povećali svoje bogatstvo za 9 milijardi eura.
Depoziti u bankama i dalje su najvažniji oblik štednje, no ulaganja u dionice i investicijske fondove sve više dobivaju na značaju. Ulaganja u državne obveznice su se smanjila, dok su ulaganja u vlasnički kapital i fondove porasla, potaknuta i rastom vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi.
S druge strane, financijske obveze kućanstava porasle su na 29 milijardi eura, što je 2,8 % više nego krajem 2024., odnosno 10,8 % više nego godinu ranije. Unatoč rastu zaduženosti, neto financijska vrijednost kućanstava porasla je na 78,7 milijardi eura, što je 0,5 % više nego prethodno tromjesečje i 8,6 % više nego godinu dana ranije.
HNB ističe da se ubrzani rast neto vrijednosti, koji traje od početka 2023., sada lagano usporava. Ipak, trend financijskog jačanja kućanstava traje od kraja 2022. godine.
Zanimljiv je i podatak da je vrijednost financijske imovine kućanstava na kraju prvog kvartala 2025. iznosila 123 % BDP-a, što pokazuje njihovu relativnu snagu u odnosu na veličinu gospodarstva. Iako je to još uvijek ispod prosjeka EU-a (217 %), To znači da je vrijednost sveukupne financijske imovine hrvatskih kućanstava (npr. štednja, ulaganja, dionice, fondovi itd.) veća od ukupne godišnje vrijednosti svih proizvoda i usluga koje Hrvatska proizvede. Konkretno, kućanstva imaju 1,23 puta više financijske imovine nego što iznosi BDP.
Hrvatska se postupno približava financijskim obrascima zapadne i sjeverne Europe, osobito kroz sve veće sudjelovanje građana na tržištu kapitala.
Izvor: Poslovni dnevnik
Pristupite istraživanju plaća
