logo

Računica je jasna: Jednake plaće muškaraca i žena jačaju gospodarstvo

cover image

Jeste li znali da zaposlena žena u Europskoj uniji zaradi u prosjeku 16 posto manje nego muškarac?

Iako princip 'jednake plaće za jednaki rad' ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957. godine, razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci u zadnjih 10 godina su minimalni.

Europski parlament uporno traži uvođenje više mjera za smanjenje razlike, i na ovaj je problem ponovno ukazano na ovotjednoj plenarnoj debati.

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u kompanijama koje imaju barem 10 zaposlenika. Razlika ne uzima u obzir sve čimbenike koji utječu na nju, kao što su razlike u obrazovanju, iskustvu na tržištu rada, broju radnih sati, prekidima u zaposlenju, vrsti posla i slično, ali pokazuje da diljem EU-a žene zarađuju manje od muškaraca, upozorava Ekovjesnik.

Diljem EU razlika u plaćama kreće se od najveće u Estoniji (25,6 posto), Češkoj (21,1 posto), Njemačkoj (21 posto), UK-u (20,8 posto), Austriji (19,9 posto) i Slovačkoj (19,8 posto) u 2017. do najmanje u Sloveniji (8 posto), Poljskoj (7,2 posto), Belgiji (6 posto), Italiji (5 posto), Luksemburgu (5 posto) i Rumunjskoj (3,5 posto). U Hrvatskoj razlika iznosi 11,6 posto.

Jednaka plaća regulirana je Direktivom EU-a, no Europski parlament u više navrata je tražio njezinu reviziju i uvođenje novih mjera. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je da će njezina Komisija raditi na novoj europskoj rodnoj strategiji i obvezujućim mjerama vezanim uz transparentne plaće.

Zašto postoje razlike u plaćama?

Tumačenje brojeva nije tako jednostavno kako se čini, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena. U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima.

U prosjeku žene odrade više sati obavljajući poslove za koje nisu plaćane (briga o djeci i kućanski poslovi), a muškarci više sati obavljajući one za koje primaju naknadu: samo 8,7 posto muškaraca u EU-u radi skraćeno, u odnosu na gotovo trećinu žena (31,3 posto).

Kada u obzir uzmemo plaćene i neplaćene sate, žene kroz tjedan rade više. Vidimo da žene ne samo da zarađuju manje po satu, nego i odrade manje sati za koje su plaćene i manje ih je na tržištu rada. Kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, ukupna razlika u zaradi muškaraca i žena penje se na gotovo 40 posto (za 2014.).

Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze.

Oko 30 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu, prodaju ili obrazovanje. Još uvijek postoje poslovi, primjerice u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, u kojima je zastupljenost muškaraca izuzetno visoka (više od 80 posto).

Na direktorskim pozicijama manje je žena: manje od 6,9 posto glavnih izvršnih direktorskih pozicija drže žene.

Kada uspoređujemo razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istim pozicijama, pokazuju podaci Eurostata.

Žene i dalje doživljavaju diskriminaciju na radnom mjestu, manje su plaćene u usporedbi s kolegama koji rade isti posao ili su degradirane nakon povratka s porodiljnog dopusta.

Koristi zbog nestanka razlika

Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obaveze. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti (razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 36 posto u 2017.).

Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti. One jačaju gospodarstvo jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava.

Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za jedan posto povećalo BDP za 0,1 posto.


Izvor: rtl.hr